Za većinu ljudi dolazak proljeća znači povratak dužih dana, boravak u prirodi i uživanje na suncu. Nekima pak proljeće znači i povratak sezone alergija. Zato ćemo u ovom tekstu malo detaljnije pojasniti što je zapravo alergija, kako do nje dolazi i koji su najbolji načini prevencije.

Sezonske alergije, koje obuhvaćaju simptome kao što su natečene oči, otežano disanje, kihanje i svrbež kože, mogu trajati od ranog proljeća pa sve do kraja kolovoza. Alergije su zapravo prekomjerna reakcija imunološkog sustava na strane tvari. Za vrijeme sezonskih alergija, čestice u zraku kao što se pelud ulaze u oči, nos i pluća i uzrokuju reakciju imunološkog sustava. Ali zašto se ta reakcija naziva „alergija“? Razumijevanje ovog pitanja može nam pomoći u određivanju najboljeg lijeka. Kada se prvi put dođe u doticaj s alergenom, odnosno nekom stranom tvari koja uzrokuje reakciju u tijelu, posebna vrsta bijelih krvnih stanica proizvest će određene „glasnike“. Ti glasnici govore drugoj vrsti bijelih krvnih stanica da proizvedu antitijela. Antitijela su obično vrlo korisna jer omogućuju tijelu da brže imunološki reagira sljedeći put kada se dođe u doticaj sa stranim tijelom. Iz tog razloga nije moguće dvaput imati istu bolest. To je od ključne važnosti kada se pokušavate zaštititi od bakterija i virusa, međutim, postaje smetnja kada na taj način reagirate na pseću dlaku ili pelud. Kod alergija, bijela krvna zrnca proizvode antitijela koja se nazivaju IgE (alergen specifičnog imunoglobulina E), koja pomažu imunološkom sustavu da nauči prepoznati alergene kada se sljedeći put pojave. To, međutim, nije uvijek dobro jer pokreće alergijsku reakciju. Kada alergen sljedeći put uđe u organizam, IgE će se uz njega vezati. IgE zatim „obavještava“ mastocite o prisutnosti stranih alergena i tijelo se mora pripremiti na napad imunološkog sustava. Mastociti zatim u područje oko njih ispuštaju kemijske „glasnike“, uključujući jednog vrlo dobro znanog svima koji pate od alergije a radi se o histaminu. Histamin djeluje kroz tijelo i uzrokuju niz reakcija kao što su svrbež, začepljenje, curenje nosa, itd.

Naglo preopterećenje svim tim kemijskim glasnicima, uključujući i histaminom, uzrokuje simptome koje nalazimo kod teških alergijskih reakcija, odnosno anafilaktičku reakciju. Antihistaminik, konvencionalni lijek koji vam se nudi djeluje na način da blokira djelovanje histamina. Sve ostalo i dalje se događa, odnosno i dalje dolazi do prekomjerne imunološke reakcije na alergen, mastociti i dalje otpuštaju histamin, ali lijek blokira djelovanje histamina na tijelo i na taj se način ublažavaju simptomi. Antihistaminici naravno ne djeluju samo na dijelove tijela zahvaćene alergijom te zbog toga može doći do nuspojava u obliku pospanosti, glavobolje i drugog.

Koja su prirodna rješenja za alergije?

Postoji li način da se tijelo natjera da manje reagira na alergene? To bi zasigurno trebao biti vaš prvi cilj. U gotovo svim slučajevima, alergije proizlaze iz neke vrste imunološkog poremećaja u crijevima. Upala, najezda loših bakterija ili kvasac, ili pak neprimjerena probavna funkcija u crijevima mogu dovesti do toga da cijelo tijelo reagira na alergene, pa čak i u udaljenim područjima kao što je nos. Poboljšanje funkcije crijeva (probioticima, prebioticima te poboljšanje probave stimulacijom rada gušterače) zasigurno može pomoći u ublažavanju težine alergijskih reakcija budući da će u tom slučaju imunološki sustav reagirati na primjeren način. Isto tako, otklanjanje patogenih bakterija ili kvasca (kao što je candida) vrlo je važno za vraćanje funkcije imunološkog sustava. Sljedeća važna stvar koju možete napraviti je povećati alkalnost. Za većinu ljudi, samo povećanje unosa zelenog nije dostatno već su za prikladno povećanje alkalnosti potrebni dodatci kao što su natrij bikarbonat (soda bikarbona) ili kalij bikarbonat. Dovođenje pH vrijednosti vašeg tijela u ravnotežu za rezultat ima manju vjerojatnost da će mastociti izlučiti histamin, čime se pak smanjuje vjerojatnost nastanka reakcije.

Uzimanje kvercetina, bioflavonoida kojeg nalazimo u bobicama aronije, jabukama, čaju i brokuli, pokazuje veliki potencijal kao dodatni tretman za osobe koje pate od alergije radi antihistaminskog djelovanja. Aronija se bori protiv bakterija i virusa i potiče imunološki sustav, a sok od aronije zbog svojih antocijanskih flavonoida ima protuupalnu vrijednost dok je upala izazvana histaminima i serotoninima. Vitamin C također ima dobar učinak budući da može djelovati kao djelomični antihistaminik uz istovremeno pružanje pomoći imunološkom sustavu.

Izvor: Vista Magazine